Kako napraviti mjesečni budžet: vodič u 6 koraka

Ukratko

  • Budžet je plan za novac koji tek dolazi, a ne popis onoga što si već potrošio.
  • Kreni od stvarnih brojki: neto primanja, obavezni troškovi iz izvoda i štednja koja se odvaja prva.
  • Ostatak podijeli na nekoliko kategorija ili na dnevni iznos i provjeri plan nakon prvog mjeseca.

Većina ljudi ne odustane od budžeta zato što je pretežak, nego zato što je previše detaljan. Trideset kategorija, tablica s formulama i pravila koja ne prežive prvi rođendan u uredu. Dobar budžet je kratak, temelji se na stvarnim brojkama i može se pogledati za deset sekundi.

Evo kako ga složiti u šest koraka.

1. Zapiši neto primanja

Upiši iznos koji stvarno stiže na račun ovaj mjesec: plaću, honorare, najamninu, doplatak za djecu, alimentaciju. Ne računaj s bonusima ili povratom poreza dok ne sjednu na račun.

Ako primanja variraju, uzmi najniži iznos iz zadnjih šest mjeseci. Sve iznad toga je ugodno iznenađenje, a ne rupa u planu.

2. Popiši obavezne troškove

Obavezno je ono što moraš platiti bez obzira na to kako se ponašaš ovaj mjesec. Najlakše ih je pronaći u izvodu banke za zadnja dva do tri mjeseca:

  • stanovanje: najam ili rata kredita, pričuva
  • režije: struja, plin, voda, odvoz otpada, grijanje
  • komunikacije: mobitel, internet, TV
  • prijevoz: mjesečna karta, rata leasinga
  • osiguranja, vrtić, škola, rate
  • pretplate: streaming, glazba, oblak, teretana

Za račune koji variraju (struja zimi i ljeti) uzmi prosjek ili, sigurnije, viši iznos. Ne zaboravi troškove koji dolaze jednom godišnje. Podijeli ih s 12 i stavi kao mjesečnu stavku, kako je objašnjeno u članku Godišnji troškovi koje svi zaborave.

3. Odredi štednju prije trošenja

Štednja koja čeka „ono što ostane“ obično ne postoji. Zato je stavi odmah iza obaveznih troškova i odvoji je na dan plaće, idealno trajnim nalogom na zasebni račun.

Koliko? Bolje je početi s malim iznosom koji ćeš stvarno odvajati nego s velikim koji ćeš prekinuti u drugom mjesecu. Čak i 5 % primanja gradi naviku. Ako još nemaš rezervu, prvi cilj je fond za hitne slučajeve.

4. Izračunaj ostatak za trošenje

Sada je račun jednostavan:

Raspoloživo = primanja − obavezno − štednja

Primjer: primanja 1.468,00 €, obavezno 771,33 €, štednja 150,00 €. Za trošenje ostaje 546,67 €.

Taj iznos pokriva sve varijabilne troškove: hranu, gorivo, kafiće, odjeću, poklone, kućanstvo. Ako je negativan ili jako mali, budžet ti je upravo dao najvažniju informaciju: obavezni troškovi su previsoki i tu je prva ušteda, ne u kavi.

5. Odluči kako ćeš dijeliti ostatak

Postoje dva jednostavna pristupa, i oba rade.

Po kategorijama

Ostatak podijeli na tri do šest kategorija koje stvarno koristiš, na primjer:

KategorijaMjesečno
Hrana i dućan280 €
Prijevoz i gorivo90 €
Izlasci i kafići70 €
Ostalo106,67 €

Ovo je korisno ako znaš gdje „curi“ novac i želiš to ograničiti. Više o tome kako odabrati kategorije u članku Kategorije troškova.

Kao dnevni iznos

Ostatak podijeli s brojem dana u mjesecu. Tako dobiješ jedan broj koji gledaš svaki dan, bez obzira na to na što trošiš. Ovaj pristup je jednostavniji za svakodnevnu upotrebu i dobro se slaže s ljudima koji ne vole kategorije. Detaljna formula je u članku Koliko dnevno smijem potrošiti.

Možeš i kombinirati: dnevni iznos za svakodnevicu, a kategorija s mjesečnim ograničenjem samo za ono gdje najviše probijaš plan.

6. Prati i ispravi nakon mjesec dana

Prvi budžet gotovo nikad nije točan. Neke kategorije bit će premale, neke prevelike. To je normalno. Nakon prvog mjeseca usporedi plan i stvarnost:

  • Gdje si bio preko plana? Je li plan bio nerealan ili je bio jedan izniman trošak?
  • Koji obavezni trošak možeš smanjiti ili otkazati?
  • Je li štednja realna ili si je morao „posuditi“ natrag?

Ispravi brojke i nastavi. Treći mjesec obično je prvi kad budžet stvarno odgovara tvom životu.

Kako ne odustati

Budžet ne radi ako ga ne vidiš. Nekoliko navika koje pomažu:

  • Unosi troškove odmah, ne navečer. Treba ti nekoliko sekundi, a navečer zaboraviš polovicu. O metodama praćenja više u članku Kako pratiti troškove.
  • Gledaj jedan broj, ne deset. Ili ostatak za mjesec, ili dnevni iznos.
  • Ne kažnjavaj se za loš tjedan. Budžet je alat, a ne ocjena.

Za praćenje je dovoljna bilježnica ili tablica. Ako želiš da se obavezni troškovi i pretplate knjiže sami, a dnevni iznos računa automatski, to radi i UnitCent.

Primjer gotovog budžeta na jednoj stranici

  1. Primanja: 1.468,00 €
  2. Obavezno: 771,33 € (11 stavki, uključujući 1/12 godišnjih troškova)
  3. Štednja: 150,00 €, trajni nalog na dan plaće
  4. Za trošenje: 546,67 €, od čega 280 € za hranu
  5. Provjera: svaku nedjelju, pet minuta

To je sve. Ako stane na jednu stranicu, veća je šansa da ćeš ga se držati.

Česta pitanja

Koliko kategorija treba imati budžet?

Za početak tri do šest. Više kategorija znači više odluka i veću šansu da odustaneš. Kategorije uvijek možeš dodati kasnije.

Što ako su obavezni troškovi veći od primanja?

Onda prvo treba smanjiti obavezne troškove ili povećati primanja. Kraćenje kave neće pomoći. Kreni od najvećih stavki: stanovanje, rate, prijevoz, pretplate.

Trebam li budžet raditi svaki mjesec iznova?

Ne. Napravi ga jednom, a svaki mjesec samo provjeri brojke i ispravi ono što se promijenilo, na primjer novu pretplatu ili veći račun za struju.

Članak je informativan i ne predstavlja individualni financijski savjet.

Znaj koliko smiješ potrošiti. Svaki dan.

UnitCent iz tvog plana računa dnevni budžet, pretplate knjiži sam, a račune skenira i razvrstava po kategorijama.

Javi mi kad izađe

Pročitaj i